 відправить свій апарат Rosalind Franklin на Марс. Марсохід є частиною програми ExoMars.){kind=link}
Evropska svemirska agencija (ESA) nestrpljivo je da pošalje svoju letelicu Rosalind Franklin na Mars Rover je sastavni dio programa ExoMars.
Kada je Evropska svemirska agencija (ESA) službeno objavila stvaranje svog rovera Rosalind Franklin 2019. godine, niko nije očekivao da će on moći otići na Mars najkasnije 2028. godine. Čudno je da je promena planova povezana sa ruskim ratom protiv Ukrajine.
Dio programa ExoMars obustavljen je ne zbog tehničkih problema koji su se pojavili u ranoj fazi, već zbog punog rata Rusije protiv Ukrajine. Inženjeri ESA-e su svojevremeno imali poteškoća s postavljanjem padobrana za usporavanje rovera od preko 300 kg tokom slijetanja na Mars, a bilo je i problema sa ispravnim radom solarnih panela i kablova, ali su ti problemi riješeni prije početka rata. Glavni problem je bio što je Evropska svemirska agencija u ovom programu sarađivala sa ruskom svemirskom agencijom Roskosmos.
Također zanimljivo: Alpha Centauri: Sve što astronomi znaju
Ukratko o roveru Rosalind Franklin
Rover je dobio ime po Rosalind Franklin, izvanrednom hemičaru i kristalografu 2. stoljeća, čiji je rad bio ključan za otkriće DNK i RNK. Ovo ime je vrlo prikladno za misiju koja će tražiti dokaze o životu na Marsu. Između ostalih instrumenata, Rosalind Franklin će nositi Mars Organics Molecular Analyzer za visoko osjetljiva pretraživanja i karakterizaciju površinskih organskih tvari. Rover će također biti opremljen opremom za duboko bušenje do dubine do 6 m (XNUMX stopa).
Rover i lender koji će ga pratiti nisu prvi pokušaj ESA-e da odleti na Mars. Oni čine drugu fazu misije ExoMars, koja je počela sa Trace Gas Orbiterom, koji je lansiran 2016. godine i još uvijek radi na Marsu.
Pročitajte također: Svemirske misije s ljudskom posadom: Zašto je povratak na Zemlju i dalje problem?
Rover Rosalind Franklin je drugi dio programa ExoMars
Prvi element programa ExoMars je Trace Gas Orbiter (TGO), koji je sletio na Crvenu planetu 2016. godine. Ova misija, koja proučava procese koji se odvijaju u atmosferi Marsa, još uvijek traje i vrlo je uspješna. Evropska svemirska agencija (ESA) imala je sreće sa orbiterima. Poslan na Mars 2003. godine, Mars Express pruža nevjerovatne 2D i 3D slike planete više od dvije decenije. U oktobru 2023. godine napravio je svoju 25000-tu revoluciju oko planete.
Lansiranje rovera Rosalind Franklin je veoma važno za NASA-ine naučnike i inženjere. Uostalom, prethodni sletni modul Beagle, koji je pratio Mars Express, i aparat Schiaparelli, koji je bio na putu iz TGO-a, srušili su se na površinu planete. Uspjeh Rosalind Franklin vjerovatno će izbrisati sve prethodne neuspjehe iz sjećanja.
Prvobitno je rover Rosalind Franklin, koji je nekada bio zajednički razvoj ESA-e i Roskosmosa, trebao biti lansiran već 2020. godine, ali četiri mjeseca prije tog datuma lansiranje je odgođeno za 2022. godinu. A kada se približavao sljedeći prelazni rok za lansiranje, u Ukrajini je izbio rat.
2022 - ESA raskinula ugovor sa "Roskosmosom"
Nekoliko desetina sati nakon početka rata, u februaru 2022. godine, ESA je odlučila prekinuti saradnju sa Roskosmosom. U julu 2022. službeno je objavljen raskid ugovora, što je onemogućilo pokretanje misije u bliskoj budućnosti.
Ova odluka – logistički i naučno – pokazala se vrlo bolnom za projekat rovera Rosalind Franklin, koji se razvijao 12 godina. Danas se može postaviti pitanje da li su tijela koja donose odluke ispravno postupila. Postoje sumnje, na osnovu prepiske koja je procurila unutar ESA u kritičnom trenutku, da je rat bio samo katalizator, a ne glavni razlog za prekid saradnje sa Roskosmosom.
NASA, pak, nije prekinula saradnju sa ruskom agencijom na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Međutim, treba imati na umu da su uređaji za pristajanje već lansirani - "Sojuz" i "Progres" su letjeli i letjeli, a značajan dio stanice čine ruski moduli.
Rover Rosalind Franklin još nije stigao na kosmodrom Bajkonur u februaru 2022. godine, a konačna montaža lansirne rampe nije počela, iako je to zaista trebalo da se dogodi. Možda bi tada sudbina evropskog rovera bila potpuno drugačija. Drugo je pitanje kakva bi bila njegova sudbina.
Zanimljivo je da je ESA napravila ne samo rover Rosalind Franklin, već i njegovu repliku Amalia za testiranje platforme. NASA-ini roveri takođe često imaju slične strukture blizanaca.
Također zanimljivo: Misterije kosmosa, na koje još uvek ne znamo odgovore
Šta je ESA izgubila kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu?
"Roskosmos" je za program morao obezbijediti raketu Proton, kao i sletni modul Kozačok - kao stacionarnu platformu za istraživanje atmosfere. ESA-in rover je sposoban da radi nezavisno na površini Marsa, ali bez lendera ne bi mogao da počne da istražuje planetu. Ova odluka bila je bolna i za poljsku podružnicu SENER-a, koja je pripremila element koji bi trebao osigurati da se baterije rovera napune nakon slijetanja, a zatim se odvoje od rovera kada počne samostalno da istražuje površinu. Ovo je komponenta koja mora raditi i sa ESA hardverom i sa onim koji se koristi u lenderu.
Pronaći zamjensku raketu nije lako, ali je moguće. Ali lender mora biti izgrađen od nule, a za to je potrebno najmanje 3-4 godine intenzivnog rada. Tako je gotov rover Rosalind Franklin stavljen u skladište čekajući vijesti, a rad na samom projektu je obustavljen.
Kao rezultat toga, ESA je morala ne samo da otkaže lansiranje rovera, koje je planirano za jesen 2022. godine, već i da preispita njegove mogućnosti. NASA, koja je prvobitno bila uključena u misiju ExoMars, povukla se 2012. godine, ali bi sada mogla ponovo uskočiti kako bi pomogla misiji da napreduje. Američka agencija je zatražila 30 miliona dolara za podršku misiji u fiskalnoj 2024. godini, ali agencije još uvijek izračunavaju dugoročne troškove.
Pročitajte također: Promatranje Crvene planete: Istorija marsovskih iluzija
2024 - ESA nastavlja rad na projektu rovera ExoMars
Misija rovera Rosalind Franklin ima određenu regiju za slijetanje od 2018. Ova ravnica je Oxia Planum, ostatak vlažnog perioda u istoriji Marsa, bogata mineralima gline.
Najpreciznija geološka karta Crvene planete pomaže u planiranju misije. Napravljen je u protekle četiri godine na osnovu podataka ESA-inog TGO rovera i NASA-ine višenamjenske automatske međuplanetarne stanice Mars Reconnaissance Orbiter.
Sada kada ESA tačno zna kuda se vodi projekat rovera Rosalind Franklin, potreban je još jedan podsticaj - prikupljanje sredstava za kompaniju koja će obaviti ono što je nekada bio zadatak Rusa. Evropska svemirska agencija (ESA) je 9. aprila 2024. objavila da je odlučila izdvojiti 500 miliona eura za završetak projekta rovera. Zadatak pripreme sletnog modula obavljaće tim predvođen evropskim konzorcijumom Thales Alenia Space. Također će biti izgrađen lender koji će dopremiti Rosalind Franklin na površinu Marsa.
ESA se nada da će NASA obezbijediti komponente motora koje će pomoći lenderu da stigne do površine Marsa, a NASA je rekla da je spremna pomoći.
"Najveći izazov je osigurati da možemo dobiti i integrirati elemente koji dolazeі SAD, u lender dovoljno brzo da može ispravno testirati cijelu svemirsku letjelicu. Postoje nove komponente s kojima moramo naučiti raditi i potrebno je vrijeme da ih savladamo i uvjerimo se da softver, avionika i elementi rade ispravno.”, - kaže ESA.
U očekivanju odobrenja finansiranja, NASA će obezbijediti usluge lansiranja i radioizotopske grijače potrebne za održavanje topline svemirske letjelice tokom hladnih marsovskih noći. U međuvremenu, injekcija od 500 miliona eura (540 miliona dolara) od ESA-inog upravnog Vijeća ministara će održati projekat u naredne tri godine.
Međutim, postoji rizik da odlaganja mogu biti skupa u drugom smislu: najbolji primjer je misija Galileo na Jupiter, koju je NASA morala odgoditi za tri godine. Kao rezultat dužeg skladištenja, glavna antena letjelice je odbila da se potpuno otvori nakon lansiranja, ograničavajući količinu podataka koje je mogla poslati kući. Kreativni pristup naučnika spasio je misiju. Vrijeme će pokazati hoće li kašnjenja ExoMarsa uticati na misiju rovera.
No, ESA se nada da će američka svemirska agencija ipak osigurati projektu posebne grijače plutonijuma, neophodne za let s motorima koji podržavaju aerodinamičko kočenje, a također će osigurati lansiranje rakete (odluka još nije donesena) sa aparat sa Floride. Početak misije ovoga puta zakazan je za četvrti kvartal 2028. godine. Prozor za lansiranje će omogućiti dvogodišnje putovanje na Mars sa slijetanjem 2030. godine. Sletanje na Crvenu planetu je nešto što zabrinjava mnoge posmatrače programa ExoMars, jer je ESA već dva puta pokušala, oba puta bezuspešno.
Pročitajte također: Ko su biohakeri i zašto se dobrovoljno čipiraju?
Zašto je ESA-in rover i dalje veoma važan projekat
Svaka misija na Mars je i dalje prva te vrste. Kada rover Rosalind Franklin počne svoje putovanje, bit će dio projekta ESA koji je star više od dvije decenije. Stoga ovaj projekat može izgledati zastarjelo, ali treba imati na umu da se pomaci u tehnologijama istraživanja solarnog sistema ne događaju baš često.
Problem za rovere je neprijateljska površina Marsa, uključujući i fino tlo u kojem točkovi tonu i teško im je da se okreću. Tako je, na primjer, NASA Spirit rover (radio od 2004. do 2011.) završio svoj rad na Marsu nakon što je upao u pješčanu zamku. Nije mogao da izađe iz njega i zaglavio se u položaju koji ga je sprečio da napuni bateriju. ESA mora razmotriti takvu mogućnost, zbog čega je rover Rosalind Franklin opremljen dvostrukim pogonskim sistemom. Standardno se kotrlja na šest točkova, ali mogu da budu i noge. Rover koji će hodati po površini Marsa mora pronaći izlaz iz mnogih teških situacija.
Rosalind Franklin, najteži od rovera na solarni pogon, manji je od NASA-inih većih rovera Curiosity i Perseverance. Iako su i Drill i Perseverance prikupili uzorke čak i za buduće generacije istraživača, oni su u stanju da buše samo do dubine od 10 cm.
U međuvremenu, samo dostizanje dubine od dva metra omogućit će istraživanje slojeva tla, gdje kosmičko zračenje nije tako destruktivno kao na površini Marsa. ESA-in rover će moći da buši do takve dubine. Ovo stvara priliku da se uradi ono što čak ni čuvena InSight misija nije uspela. I zato misija Rosalind Franklin ostaje posebna, iako je ona već veteran čekanja da odleti na Mars.
Ali sama činjenica da Evropska svemirska agencija radi na vraćanju misije rovera Rosalind Franklin na pravi put nakon niza problema govori da ništa ne može spriječiti čovječanstvo da istražuje Mars. Mars koji mami, koji fascinira. Stoga se radujemo pokretanju ESA-ine ambiciozne misije Rosalind Franklin.
Također zanimljivo: