Otkako su astronomi 90-ih godina prošlog stoljeća počeli otkrivati egzoplanete, u njihovo vidno polje ušli su mnogi ogromni plinoviti divovi, slični našem Jupiteru. Neki od njih se okreću u vrlo niskoj orbiti u odnosu na svoju zvijezdu. A udaljenost je toliko blizu da njihove površine mogu ključati, dostižući temperaturu iznad 1600°C. Jedna od posljednjih Hubbleovih meta bio je KELT-20b, vrući plinski div koji se nalazi oko 400 svjetlosnih godina od Zemlje.
Kao rezultat opservacija, naučnici su došli do zaključka da intenzivno ultraljubičasto zračenje lokalne zvijezde ulazi u gornje slojeve atmosfere planete, gdje ga apsorbiraju metali. Izlaz je pregrijani sloj visoko u atmosferi KELT-20b - sličan Zemljinoj stratosferi bogatoj ozonom koja blokira sunce, samo mnogo puta toplije.
Još jedan gasni gigant kojeg je Habl posmatrao je WASP-178b, koji se nalazi 1300 svetlosnih godina od Zemlje. Ovdje je još zabavnije. Ovaj div ima jednu stranu koja je stalno okrenuta prema zvijezdi, zbog čega materija isparava i kao rezultat nastaje plinoviti silicijum monoksid. Ovaj silicijum monoksid „teče“ na noćnu stranu planete brzinom većom od 3200 km/h, gde je temperatura shodno tome znatno niža, i kao rezultat dolazi do njegove kristalizacije. Tako kiša kamenja pada na površinu.
"Ako ne možemo da shvatimo šta se dešava na supervrućim Jupiterima, gde imamo pouzdane posmatračke podatke, nećemo imati priliku da shvatimo šta se dešava u slabijim spektrima kada posmatramo zemaljske egzoplanete.", rekao je Joshua Lotringer, astronom sa Univerziteta Utah Valley.
Možete pomoći Ukrajini u borbi protiv ruskih osvajača. Najbolji način da to učinite je da donirate sredstva Oružanim snagama Ukrajine putem Savelife ili preko službene stranice NBU.
Pročitajte također: