Istraživači iz Japana otkrili su čudan oblak prašine koji izgleda kao punoglavac velike glave sa dugim repom i nalazi se u blizini centra Mliječnog puta u sazviježđu Strijelca, oko 27 svjetlosnih godina od Zemlje.
Ovaj region Mlečnog puta, poznat kao Centralna molekularna zona, izuzetno je gust, sa oblacima zvezdane prašine koji se skupljaju oko centralne supermasivne crne rupe naše galaksije, poznate kao Strelac A*. Ali čak i u ovim uslovima, prilično čudan oblik i kretanje oblaka odmah je zapao za oko istraživačima.
Koristeći posmatranja preko teleskopa James Clerk Maxwell na Havajima, kao i 45-metarskog radio teleskopa Nobeyama u Naganu, Japan, tim je utvrdio da je oblak rastegnut u svoj neobičan oblik snažnom gravitacijom obližnjeg objekta. Ali istraživanje nije otkrilo ništa dovoljno snažno. A ovo upadljivo odsustvo nečega dalo je ključ za otkrivanje identiteta nevidljivog objekta.
"Prostorna kompaktnost punoglavca i odsustvo sjajnih analoga na drugim talasnim dužinama ukazuju na to da bi objekat mogao biti crna rupa srednje mase", - pišu naučnici u studiji.
Crne rupe su toliko masivne da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći njihovoj gravitacijskoj privlačnosti, tako da ih astronomi ne mogu direktno vidjeti. Međutim, istraživači ih mogu identificirati na osnovu toga kako ova svemirska čudovišta iskrivljuju prostor i objekte oko sebe.
Većina do sada otkrivenih crnih rupa spada u dvije kategorije: crne rupe zvjezdane mase, koje mogu težiti do 100 solarnih masa i nastaju kada se masivne zvijezde sruše pod vlastitom težinom; i supermasivne crne rupe, koje se nalaze u centrima gotovo svih velikih galaksija i mogu biti milione ili milijarde puta masivnije od Sunca. Naučnici još uvijek nisu sigurni kako su supermasivne crne rupe nastale u svemiru.
Između ove dvije kategorije nalazi se neuhvatljivi treći tip: crne rupe srednje mase. Ovi objekti, koji mogu težiti između 100 i 100 solarnih masa, smatraju se "karikom koja nedostaje" u teoriji crnih rupa jer njihova prosječna veličina može predstavljati ključnu fazu rasta između manjih crnih rupa i supermasivnih.
Kada su autori studije izračunali masu potrebnu da punoglavac poprimi poseban oblik, otkrili su da je najvjerovatniji krivac crna rupa s masom od oko 100 solarnih masa.
Takvo otkriće zahtijeva više istraživanja kako bi se potvrdila teorija naučnika i istovremeno otvara obećavajući smjer za proučavanje jedne od najmoćnijih karika koje nedostaju u svemiru.
Pročitajte također: