Petak, 29. ožujka 2024

desktop v4.2.1

Root NationČlanciTehnologije5 budućih svemirskih misija o kojima treba razmišljati

5 budućih svemirskih misija o kojima treba razmišljati

-

NASA-in svemirski teleskop James Webb je pokrenut s deset godina zakašnjenja i 10 milijardi dolara preko proračuna, ali se konačno dogodilo. Sad kad je teleskop u svemiru, što čeka astrofiziku izvan Zemljine površine? Evo 5 nadolazećih misija o kojima treba razmisliti.

Rimski teleskop Nancy Grace

Nazvan po Nancy Grace Roman, prvoj NASA-inoj glavnoj astronomkinji, teleskop se izvorno zvao Wide-Field Infrared Space Telescope ili WFIRST. Njegova glavna svrha je mapiranje velikih područja svemira za proučavanje tamne energije.

NASA-in rimski svemirski teleskop Nancy Grace

Teleskop, čije se lansiranje očekuje 2027. godine, istraživat će milijune galaksija, stvarajući kartu našeg kozmološkog susjedstva. Astronomi se nadaju da će iskoristiti raspodjelu galaksija za proučavanje evolucije tamne energije. Kao bonus, instrument će također koristiti gravitacijsku mikroleću – male promjene u pozadinskom svjetlu zvijezda – za otkrivanje potencijalno milijuna egzoplaneta.

LUVOIR

Svemirski teleskop James Webb je poput poboljšane verzije svemirskog teleskopa Hubble. Toliko je velik da ne stane ni u oklop jedne rakete bez složenog sklopa zrcalnih segmenata koji podsjeća na origami. Large Ultraviolet/Optical/Infrared Surveyor (LUVOIR) još je veći, s promjerom zrcala većim od 15 m. Astronomi se nadaju da će ovaj teleskop opće namjene moći riješiti brojne zadatke astronomske znanosti, poput promatranja oblaka vrhove Jupitera pri rezoluciji od 25 km i pronalaženje biopotpisa u atmosferama drugih planeta.

Veliki ultraljubičasti/optički/infracrveni geodet (LUVOIR)

LUVOIR je tek u fazi projektiranja i natječe se s drugim opservatorijima za prioritetno financiranje. Ali ako se projekt realizira, mega-svemirski teleskop bit će lansiran 2030. godine.

HabEx

Potraga za nastanjivim planetima vrlo je vruća tema u astronomiji. Otkriće Zemlje 2.0 bilo bi zlatni rudnik, pomoglo bi nam da shvatimo koliko je život raširen u svemiru, a možda bi čak i najavilo otkriće da nismo sami. Kako bi to učinili, astronomi traže bliske kopije Zemlje - planete s masom i sastavom sličnim našem matičnom svijetu, koji kruže oko zvijezda nalik suncu na udaljenosti dovoljnoj za postojanje tekuće vode. Ali pronalaženje planeta samo je početak, moramo proučavati njegovu atmosferu u potrazi za biopotpisima - kemijskim nusproduktima života. Na primjer, velika količina kisika može ukazivati ​​na aktivnu fotosintezu na planetu, a velika količina metana može nam pokazati da tamo postoje organizmi slični bakterijama.

Habitable Exoplanet Imaging Mission (HabEx)

Habitable Exoplanet Imaging Mission (HabEx) nada se da će uspjeti upravo to. Iako je njegovo financiranje također u natjecateljskoj fazi, podržavatelji projekta nadaju se da će pokrenuti HabEx 2035. godine. Ono što HabEx čini briljantnim je njegova zvjezdana sjena – masivni leteći disk koji će blokirati svjetlost pojedinačnih zvijezda, omogućujući teleskopu da dobije izravne slike egzoplaneta.

- Oglašavanje -

LISA

Svemirska laserska interferometrijska antena (LISA) svemirski je opservatorij gravitacijskih valova. Pod vodstvom Europske svemirske agencije, ciljat će na izvore gravitacijskih valova koje zemaljski detektori ne mogu detektirati, poput sudara supermasivnih crnih rupa i spajanja kompaktnih objekata u našoj galaksiji. LISA će se sastojati od tri satelita koji će kružiti oko Sunca na međusobnoj udaljenosti od oko 2,5 milijuna km.

Svemirska antena laserskog interferometra (LISA)

Konstantnim bacanjem lasera naprijed-natrag, sateliti će moći izmjeriti sve manje promjene u udaljenosti između njih, osobito ako im gravitacijski valovi dolaze. Lansiranje zvjezdarnice planirano je za 2034. godinu.

ODMAH

Bilo je vremena prije nego su se zvijezde pojavile. Prvih nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska nazvano je "mračnim dobom". Ova epoha nije promatrana nikakvim teleskopom... jer je bilo mračno. Ali niti neutralnog vodika lebdjele su kroz ovu tamu. Neutralni vodik emitira vrlo specifičnu svjetlost valne duljine od točno 21 cm. To zračenje je putovalo svemirom sve ove eone i danas, 13 milijardi godina kasnije, promijenilo je svoju valnu duljinu za 2 m. To je radio domet, što znači da je svaki pokušaj otkrivanja ove vrste zračenja potisnut našim zemaljskim radijskim dometom. Tu u pomoć priskače projekt Dark Ages Radio Explorer (DARE).

Dark Ages Radio Explorer (DARE)

DARE je trenutačno u fazi dizajna i zagovornici projekta nadaju se da će ga pokrenuti u sljedećih nekoliko godina. To je relativno jednostavna zvjezdarnica, u biti automobilska antena u svemiru, no njezin će položaj biti jedinstven: kružit će oko Mjeseca. Daleka strana Mjeseca jedino je poznato mjesto u unutrašnjosti Sunčevog sustava bez radijskih smetnji koje je stvorio čovjek. To je najtiše mjesto u blizini, i najbolje mjesto za lov na svemirsko "mračno doba".

Pročitajte također:

Julia Alexandrova
Julia Alexandrova
kafedžija. Fotograf. Pišem o znanosti i svemiru. Mislim da je prerano za susret s vanzemaljcima. Pratim razvoj robotike, za svaki slučaj...
Više od autora
- Oglašavanje -
Prijavite se
Obavijesti o
gost

1 Komentar
Novije
Oni stariji Najpopularniji
Ugrađene recenzije
Pogledaj sve komentare
bOzelD
bOzel
prije 2 godina

Hvala vam! Bilo je jako zanimljivo (pogotovo o DARE) :)

Ostali članci
Pretplatite se na ažuriranja

Nedavni komentari

Sada popularno
1
0
Sviđaju nam se vaša razmišljanja, komentirajte.x