Kakvi će biti poslovi budućnosti? Što možemo očekivati od suradnje developera humanoidnih robota i AI algoritama? Hoće li umjetna inteligencija dobiti tijelo?
Nakon velikog uspjeha Open AI's ChatGPT-a i drugih uspješnih projekata u području AI i algoritama strojnog učenja, sve više stručnjaka razmišlja upravo o ovom pitanju.
Humanoidni roboti oduvijek su privlačili pozornost ne samo redatelja znanstvenofantastičnih filmova, već i inženjera i programera. Čovječanstvo je željelo pronaći umjetnog pomoćnika - robota koji bi pomogao u svemu, obavljao težak i prljav posao. A pritom je bio poslušan i inteligentan.
Neću ovdje prepričavati radnje znanstvenofantastičnih filmova u kojima su se roboti ponašali drugačije, ponekad postajući čovjekovi prijatelji i pomagači, a ponekad prijetnja čovječanstvu. O famoznom Skynetu da i ne govorimo.
Ideja za pisanje ovog članka došla mi je nakon gledanja industrijskog događanja „Mašta na djelu“, o kojem je malo tko pisao i pričao. Na tom se događaju ponekad oblikuje budućnost razvoja umjetne inteligencije. Dakle, o svemu redom.
Također zanimljivo: Najbolji alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji
13. travnja 2023. U tijeku je industrijski događaj "Mašta na djelu" u organizaciji jednog od najboljih sveučilišta na svijetu - Massachusetts Institute of Technology. Kongresni centar Samberg u Bostonu puca po šavovima od entuzijasta nove tehnologije. Nije bilo dovoljno stolica za sve. Mnogi posjetitelji stoje uz zidove ili sjede na stepenicama gledališta. Svi čekaju jednu izvedbu. Zvijezda serije je Sam Altman, zvijezda u usponu u svijetu tehnologije.
Šef tvrtke OpenAI, čiji se jezični model umjetne inteligencije ChatGPT spominje uz glavne inovativne tehnologije poput pametnog telefona ili interneta. Teško je reći hoće li se ovo još desetljećima smatrati tako važnim korakom u ljudskom razvoju, ali upravo sada ta tema dominira svijetom tehnologije. Štoviše, startup, dosad poznat samo stručnjacima, natjerao je velika tehnološka čudovišta poput Googlea ili Microsoft, poduzeti nervozne korake i ući u utrku za stvaranje najbolje umjetne inteligencije.
I evo dugo očekivanog nastupa Sama Altmana. Svi, zadržavajući dah, čekaju nešto novo i nevjerojatno od dugo očekivanog gosta. I on je, dok je sa sudionicima komunicirao putem Zooma, ovaj put odlučio iznenaditi. Sam Altman je izjavio da u budućnosti veličina jezičnog modela neće biti toliko važna. "Dolazimo do kraja ere izgradnje divovskih jezičnih modela", rekao je, dodajući da će ih OpenAI nastaviti poboljšavati i koristiti na druge načine.
Što se točno razvija u Open AI-ju? Sam Altman to još nije otkrio, ali čini se da ove riječi nije izgovorio slučajno. Doista, čini se da ključ nije u tome da jezični modeli postaju sve veći i veći i ispunjeni sve više i više podataka, već da se vješto koriste. A kako to učiniti vjerojatno je već očito. Samo dva dana prije OpenAI je objavio informaciju da radi na humanoidnom dvonožnom robotu koji će postati "fizičko tijelo" za umjetnu inteligenciju.
Također zanimljivo: Dnevnik mrzovoljnog starog štrebera: Bing protiv Googlea
Ovo nije prvi put da čujemo snove o humanoidnim robotima iz OpenAI-ja. Prije nekoliko godina tvrtka je uložila velika sredstva u istraživanje na ovom području. Čak je razvila i robotsku ruku koja može složiti Rubikovu kocku. Dugoročni cilj ovog projekta bio je stvoriti robota "opće namjene" sposobnog razumjeti prirodni jezik i komunicirati s ljudima. Tada je OpenAI doživio veliki neuspjeh. Poslije nekoliko godina rad je zaustavljen zbog nedostatka podataka koji bi omogućili ostvarenje ovog sna. A Zavod za kućnu robotiku likvidiran je 2021. Činilo se da je sve beskorisno i nevrijedno pažnje, ali...
Međutim, situacija se sada promijenila. Tvrtka ima potpuno drugačije resurse, kako podatkovne tako i financijske. Usput, OpenAI je postao najbrže rastuća platforma u povijesti. I Microsoft uložio milijardu dolara u njegov razvoj. Jedva čekaš takav prdež. Osim toga, njegovi su istraživači otkrili da se moćni jezični model koji su razvili može uspješno koristiti za upravljanje dronovima ili robotima. Dakle, kada je OpenAI objavio da ulaže u norveški pokretač humanoidnih robota 1X Technologies, to je viđeno kao povratak svojim starim divlje ambicioznim planovima i snovima. Sanjati o stvaranju stroja koji može obavljati gotovo svaki zadatak bolje od čovjeka.
Ulaganje u 1X Technologies osmišljeno je za stvaranje robota nazvanog Neo, za kojeg se kaže da omogućuje umjetnoj inteligenciji da poprimi oblik ljudskog tijela. Stroj, opremljen "algoritamskim mozgom" temeljenim na ChatGPT-u, trebao bi postati radna snaga koja će poduprijeti ili zamijeniti osobu u obavljanju nekog posebno teškog ili opasnog posla, primjerice, na visini ili u kontaktu s opasnim tvarima.
Prvi rezultati bit će poznati krajem ovog ljeta. I premda sve izgleda kao priča iz znanstveno-fantastičnog filma, tim više što su obje tvrtke vrlo škrte s informacijama i malo toga otkrivaju, raspaljuje maštarije koje se mogu usporediti sa zlatnom groznicom. Bez sumnje, tko god prvi predstavi robota sposobnog samostalno obavljati neki posao ili pomoći čovjeku u tome, moći će računati na nevjerojatnu zaradu. Sada to razumiju svi sudionici utrke.
Pročitajte također: Od CUDA do AI: Tajne uspjeha NVIDIA
Naravno, ne želi samo OpenAI biti "kralj brda" na ovim prostorima i ostvarivati super profite. Mnoge tvrtke i startupi rade na različitim vrstama robota. Međutim, ovaj korak mnogi doživljavaju kao izazov najbogatijem čovjeku na svijetu Elonu Musku. U Tesli ne radi samo na autonomnim automobilima, već i na vlastitom robotu Optimus.
U posljednje se vrijeme mnogo govori o njegovim planovima da stvori startup pod nazivom X.AI koji bi se natjecao s OpenAI-jem. ja napisao o TruthGPT, pa o tome ovdje nećemo puno govoriti. Napomenut ću samo da milijarder već zapošljava najbolje istraživače, traži investitore i kupuje opremu potrebnu za razvoj jezičnog modela kako bi, barem službeno, izgradio tehnologiju koja bi trebala biti sigurna i ne predstavljati prijetnju društvu. Iako je, poznavajući Muskov karakter, u ove izjave teško povjerovati.
Musku ovo nije prvo ulaganje u umjetnu inteligenciju. Prije više od deset godina uložio je mnogo novca u DeepMind, britanski startup koji je trebao stvoriti stroj koji može raditi sve što može i ljudski mozak. Međutim, manje od četiri godine kasnije, tvrtku je kupio Google za 650 milijuna dolara.
Otprilike u isto vrijeme, čega se možda ne sjećaju svi, Musk je postao jedan od suosnivača OpenAI-ja. Međutim, kada je kasnije prestala djelovati kao sporedna organizacija, otišao je razočaran. No iza odluke je stajalo nešto drugo, očito sukob interesa, jer Musk je u to vrijeme u Tesli stvarao vlastiti projekt umjetne inteligencije koji je trebao omogućiti razvoj tehnologija za podršku vozačima automobila. A za ovaj projekt milijarder je kupio jednog od ključnih inženjera iz OpenAI-ja.
Dakle, Musk se ponaša pomalo čudno, iako predvidljivo. On kritizira OpenAI i upozorava na rizike povezane s umjetnom inteligencijom, ali je u isto vrijeme sam gradi. Upozorava na robote kojima upravlja umjetna inteligencija, jer oni mogu "ljudima oduzeti posao", a povrh svega, stvaranje takvih robota imat će "užasne posljedice", kao u filmu "Terminator". Istodobno prodaje samovozeće automobile, koji su već uzrokovali brojne nesreće sa smrtnim ishodom. Za ovakav stav postoji jasno objašnjenje: Musk ne želi ispasti iz utrke kad su ulozi tako visoki. Čak i ako je to donekle u suprotnosti s onim što on osobno misli o umjetnoj inteligenciji.
Naravno, OpenAI i Elon Musk nisu sami u ovoj utrci. U natjecanju sudjeluju i druge tvrtke, poput Boston Dynamicsa. Njihovi se radovi s vremena na vrijeme pojavljuju na raznim tehnološkim izložbama i izložbama te impresioniraju svojom spretnošću, snagom i pokretljivošću. Tu je i startup Figure, koji radi na humanoidnom robotu Figure 01. Tu je i Agility Robotics, koji već neko vrijeme radi na robotima s nogama, a nedavno je pokazao jednog koji je čak i hodao.
Tvrtka Boston Dynamics poznata je po svojim Atlas radovima koji pokazuju koliko ogromne mogu biti mobilne mogućnosti strojeva, koliko mogu biti poput nas, ljudi. Korisnici interneta diljem svijeta oduševljeni su snimkama objavljenim na mreži, na kojima se, primjerice, može vidjeti kako humanoidni roboti plešu. Problem je što su ti strojevi ludo skupi (do nekoliko milijuna dolara), a stručnjaci kažu da im nedostaje softver koji bi ih učinio korisnima. No, čini se da se ta praznina sada može popuniti.
Iza tvrtke Figure AI stoji Jerry Pratt, iskusni znanstvenik na Institutu za ljudsku i strojnu kogniciju na Floridi. Trenutno je suosnivač startupa koji stvara humanoidnog robota dizajniranog za rad u skladištu. Glavno je da njegovu ideju podržavaju investitori koji su već uložili 70 milijuna dolara u Figure AI.
Stroj koji je dizajnirao Figure AI svoje prve korake radi u prostorijama namijenjenim skladištima. To je ključna zadaća, jer bi se humanoidni robot trebao koristiti na takvim mjestima. Ovo je rješenje danas puno realističnije nego što je bilo prije deset godina, budući da je napredak u strojnom učenju znatno olakšao strojevima snalaženje u složenim okruženjima i obavljanje složenih zadataka poput hvatanja predmeta ili penjanja stepenicama.
Osim toga, zahvaljujući razvoju električnih automobila, imamo vrlo snažne baterije, koje su neophodne za stvaranje robota, jer im je potrebna ogromna količina energije da se kreću brzo, dinamično i da mogu održavati ravnotežu, npr. slučaj klizanja. Ljudi brzo reagiraju na takve situacije, ali i roboti postaju sve bolji. Važno je napomenuti da stroj koji je dizajnirao FigureAI ne bi trebao koštati više od automobila, što bi ga učinilo iznimno privlačnim mnogim tvrtkama.
Treća tvrtka, Agility Robotics, stvara humanoidnog robota, ali je izabrala nešto drugačiji smjer. Njezini će strojevi imati dvije noge poput ljudi, ali neće pokušavati kopirati mehanizme kretanja ljudskih nogu. Izgledaju kao da su programeri bili inspirirani pokretima i izgledom ptica. Nedavno objavljeni rezultati su impresivni.
Tijekom demonstracije Agility Robotics stroj impresionirao je obavljajući poslove skladišnog radnika. Lako je pokupila posude s polica i stavila ih na pokretnu traku. A predstavnici tvrtke uvjeravali su da njegovi roboti mogu prevladati stepenice, rampe i kretati se po nestabilnoj površini zemlje, savijati se ili rastezati prema gore tijekom rada, pa čak i stisnuti u uska mjesta.
Pročitajte također: Ima li budućnosti za TruthGPT Elona Muska?
U natjecanju sudjeluju velike tehnološke korporacije koje također sanjaju o stvaranju robota.
Alphabet, tvrtka majka Googlea, radi na robotu koji, temeljen na modelu jezika PaLM, već može izvršavati jednostavne naredbe. Na primjer, ponesite nešto za jelo ili obrišite proliveni sok po podu.
Meta, tvrtka Marka Zuckerberga, koristi robota Spot Boston Dynamicsa za razvoj tehnologije koja omogućuje strojevima da nauče samostalno upravljati svijetom koji vide. Sve to bez potrebe za stvaranjem opsežnog softvera koji objašnjava kako ovaj svijet izgleda i od čega je sastavljen.
A Amazon već prodaje Astro, autonomnog robota na kotačima. Njegove su mogućnosti još uvijek prilično ograničene. Astro će vam pomoći u kontroli kućnih uređaja, videopozivima, slušanju omiljene glazbe ili nadzoru doma, no čini se da je to tek prvi korak.
Div e-trgovine također je uložio u spomenuti Agility Robotics. I nemojmo zaboraviti da su njegova skladišta već dom za više od pola milijuna robotskih jedinica nazvanih Proteus, koje, iako nisu nalik ljudima, obavljaju sličan posao u centrima za sortiranje paketa i distribucijskim centrima.
Također zanimljivo: Što su 6G mreže i zašto su potrebne?
Ova utrka to pokazuje, kako navodi časopis Wired, polje robotike približava se golemom napretku. Nitko ne zna kada će se to dogoditi, ali nema sumnje da će razvoj humanoidnog robota temeljenog na umjetnoj inteligenciji, koji će biti spreman pomoći ili zamijeniti čovjeka, biti veliki iskorak na tržištu rada.
O tome vlasnici raznih vrsta poduzeća sanjaju desetljećima. Uostalom, roboti ne samo da ne moraju isplaćivati plaću svaki mjesec. Pristaju raditi u svim uvjetima, čak i opasnim i štetnim za ljude, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Također, ne koriste godišnji odmor ni bolovanje, a ne bi im palo na pamet da štrajkaju. Zamjena čovjeka robotom nedvojbeno će donijeti velike uštede tvrtkama i vjerojatno značajno povećati učinkovitost i profit.
Teško je utvrditi je li put do ostvarenja ovih želja dug, no kako ističu neki stručnjaci, svakako je vrlo težak. Jer iako su strojevi dobri u statičkim zadacima u strogo definiranom i do milimetra opisanom okruženju programskog jezika, pravi izazov postaje im izaći malo izvan njega. Roboti vole predvidljivost, ali ljudi i njihov svijet su nepredvidivi.
Do sada postoji jaz između robotike i onoga što danas nazivamo generativnom umjetnom inteligencijom. Robotika, čak i s obzirom na korištenje jezičnih modela, jasno zaostaje u odnosu na tekstualne programe kao što je, na primjer, ChatGPT. Glavni razlog ovakvoj situaciji je takozvani Moravec paradoks.
Ovo je otkriće osamdesetih godina prošlog stoljeća formulirala skupina istraživača pod vodstvom Hansa Moraveca. Ovaj se paradoks temelji na činjenici da, suprotno tradicionalnom uvjerenju, mišljenje na visokoj razini zahtijeva malo računalne snage, dok percepcija i motoričke vještine na niskoj razini zahtijevaju ogromnu snagu računala.
"Relativno je lako natjerati računala da odražavaju vještine odrasle osobe u testovima inteligencije ili igri dame, ali ih je teško, ako ne i nemoguće, programirati perceptivnim i motoričkim vještinama jednogodišnjeg djeteta." - zabilježio je tada Hans Moravec.
Da je Moravec prije nekoliko desetljeća precizno opisao suvremenu stvarnost može se vidjeti na primjeru ChataGPT-a. Može proći liječnički pregled, ali to ne znači da se stroj opremljen ovim sustavom može nositi s trivijalnim ljudskim vještinama poput točenja vode u čašu. Ukratko: teški problemi su laki, a laki problemi su teški.
Aktivnosti koje su ljudima trivijalne razvijale su se tijekom milijuna godina. Dvogodišnjak već može lako prepoznati lice svojih roditelja, podići predmet s poda i dati ga drugoj osobi ili shvatiti da žlica nije dio kuhinjskog stola. Ljudima je to očito. Za razliku od automobila. Ovo je paklen zadatak za pripremu robota. Osim toga, čak i neznatna promjena uvjeta, na primjer, osvjetljenje ili kretanje objekta koji robot treba podići, može uzrokovati da stroj loše obavi zadatak.
No, to ne znači da znanstvenici i velike tvrtke ne pokušavaju riješiti ovaj problem. Ovdje mogu pomoći jezični modeli. Stoga ne čudi sve više pokušaja da se veliki jezični modeli "vjenčaju" s robotikom. Prvi se uglavnom odnose na chat sobe kao što je GPT, ali to je samo jedan aspekt njihove upotrebe. Uostalom, modeli su izvrsni u prirodnom jeziku, ali su također obučeni u programskom jeziku. Možda će to promijeniti način na koji komuniciramo s njima.
Do sada, kako bi robot mogao izvesti radnju, programer je prvo morao napisati kod, a zatim ga ručno učitati u stroj. Sada će možda biti dovoljno dati naredbu na prirodnom jeziku, a stroj će sam napisati odgovarajući kod da obavi posao. Ovo bi bio veliki korak naprijed. No, čak i ako uspije, iskorak će biti još daleko. Zahvaljujući jezičnim modelima, roboti mogu postati mnogo sposobniji nego prije, no njihov razvoj još uvijek se suočava s brojnim neriješenim problemima vezanim uz motoriku, zvuk ili percepciju svijeta.
Pročitajte također: 7 najboljih upotreba ChatGPT-a
Na to su pitanje pokušali odgovoriti ekonomisti Goldman Sachsa Joseph Briggs i Devesh Kodnani. Njihova pokazuju najnovije procjene, da bi novi val automatizacije vođene umjetnom inteligencijom mogao dovesti do gubitka 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta. U SAD-u su gotovo dvije trećine poslova u opasnosti od djelomične automatizacije, a svaki četvrti posao u opasnosti je od potpunog zamjenjivanja umjetnom inteligencijom.
Ovaj bi val također mogao pomoći u povećanju produktivnosti rada za 1,5% godišnje tijekom sljedećeg desetljeća samo u Sjedinjenim Državama. To bi bila prilika za stagnirajuća gospodarstva Sjedinjenih Američkih Država ili Europske unije, gdje je unatoč povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, automatizaciju sustava upravljanja i organizaciju rada rast produktivnosti usporen na najnižu razinu od Drugog svjetskog rata.
Ovo je jedna strana ekonomije, ali postoji i druga: ljudi. Implementacijom novih rješenja može se povećati pritisak na zaposlenike. Uostalom, da bi držali korak sa strojevima, morat će raditi brže, točnije, upornije i, vjerojatno, jeftinije.
Pritisak na zaposlenike će se povećati, a to je svakako realna prijetnja, ali puno toga ovisi o tome kako će izgledati AI regulativa. Naravno, bit će nekih ograničenja za zaštitu radnika kako bi se ova automatizacija dogodila na civiliziran način. Bez regulacije utjecaj na status i položaj radnika, posebice fizičkih radnika, bit će golem. Mnogo je znakova da će umjetna inteligencija podržati ljude na poslu, a ne zamijeniti ih. No neka će zanimanja, poput vozača, zamijeniti strojevi, što se već događa. Za mnoge ljude to će značiti pronalazak drugog posla. Stoga vlasti i zakonodavci zemalja moraju biti oprezni kako bi spriječili masovnu nezaposlenost.
Strah da će roboti, čak i temeljeni na umjetnoj inteligenciji, preuzeti naše poslove, iako prilično čest, nije ništa novo. Radnici na početku industrijske revolucije imali su slično iskustvo. Međutim, do sada nismo vidjeli da bi tehnološki napredak doveo do smanjenja zaposlenosti. Naravno, nitko ne zna što će biti u budućnosti, ali ako se sadašnji trendovi nastave, masovna nezaposlenost nam neće prijetiti.
Međutim, status quo, naravno, neće biti sačuvan. Promijenit će se struktura obavljenih zadataka. Posla ćemo imati, ali nećemo ga raditi na isti način kao dosad. Neke stvari koje je lakše automatizirati obavljat će roboti ili strojevi, ali to će omogućiti zaposleniku da se usredotoči na zadatke koji zahtijevaju više ljudske interakcije ili komunikacijskih vještina.
Pojavit će se i novi izazovi. Zato je važno razvijati digitalne kompetencije i prihvatiti tehnološke promjene. Te će vještine biti ključne da zadržimo posao, s jedne strane, i da nam plaće ne budu niže, s druge strane. S uvođenjem robota ili umjetne inteligencije, ne vidimo pad zaposlenosti i plaća za zaposlenike, čak ni uz osnovne digitalne vještine kao što je poznavanje rada na računalu. Ljudi kojima nedostaju te vještine sigurno će imati problema na tržištu rada. Promjene čekaju i zaposlenike koji obavljaju ponavljajuće zadatke koji se mogu opisati algoritmima. Može im pasti status na tržištu rada i plaća.
Kako se automatizacija i robotika povećavaju, nejednakost u prihodima se povećava. I to unatoč povećanju produktivnosti. Da, dobit poduzeća raste, ali ne ide zaposlenicima, već vlasnicima kapitala, tvrtkama i investitorima. Razlog ovakvim trendovima može biti automatizacija, ali ne samo. Jednako su važne promjene u strukturi djelatnosti, velike razlike u produktivnosti pojedinih poduzeća ili preveliko opterećenje poslodavaca troškovima rada, što uzrokuje bijeg u sivu ekonomiju i netipične oblike zapošljavanja.
Stoga nema sumnje da bi se ljudi s jedne strane trebali fokusirati na razvoj digitalnih vještina, as druge strane boriti se za pravedniju raspodjelu dobiti od svog rada. Kako bi u budućnosti roboti podržavali rad ljudi, a ne obrnuto.
Pročitajte također:
Ostavi odgovor