 відправить свій апарат Rosalind Franklin на Марс. Марсохід є частиною програми ExoMars.){kind=link}
Europska svemirska agencija (ESA) nestrpljivo želi poslati svoju letjelicu Rosalind Franklin na Mars Rover je sastavni dio programa ExoMars.
Kada je Europska svemirska agencija (ESA) službeno najavila stvaranje svog rovera Rosalind Franklin 2019. godine, nitko nije očekivao da će on moći otići na Mars prije 2028. godine. Začudo, promjena planova povezana je s ruskim ratom protiv Ukrajine.
Dio programa ExoMars obustavljen je ne zbog tehničkih problema koji su se dogodili u ranoj fazi, već zbog sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine. Inženjeri ESA-e svojedobno su imali poteškoća s postavljanjem padobrana za usporavanje rovera teškog više od 300 kg tijekom slijetanja na Mars, a bilo je i problema sa solarnim panelima i kabelima koji su ispravno radili, no ti su problemi riješeni prije početka rata. Glavni problem bio je što je Europska svemirska agencija u ovom programu surađivala s ruskom svemirskom agencijom Roskosmos.
Također zanimljivo: Alpha Centauri: Sve što astronomi znaju
Ukratko o roveru Rosalind Franklin
Rover je dobio ime po Rosalind Franklin, izvanrednoj kemičarki i kristalografkinji 2. stoljeća, čiji je rad bio ključan za otkriće DNK i RNK. Ovo ime je vrlo prikladno za misiju koja će tražiti dokaze života na Marsu. Između ostalih instrumenata, Rosalind Franklin nosit će Mars Organics Molecular Analyzer za vrlo osjetljiva pretraživanja i karakterizaciju površinskih organskih tvari. Rover će također biti opremljen opremom za duboko bušenje do dubine do 6 m (XNUMX stopa).
Rover i lender koji će ga pratiti nisu prvi pokušaji ESA-e da odleti na Mars. Oni čine drugu fazu misije ExoMars, koja je započela s Trace Gas Orbiterom, koji je lansiran 2016. i još uvijek radi na Marsu.
Pročitajte također: Svemirske misije s posadom: Zašto je povratak na Zemlju još uvijek problem?
Rover Rosalind Franklin drugi je dio programa ExoMars
Prvi element programa ExoMars je Trace Gas Orbiter (TGO) koji je sletio na Crveni planet 2016. godine. Ova misija, koja proučava procese koji se odvijaju u atmosferi Marsa, još uvijek je u tijeku i vrlo je uspješna. Europska svemirska agencija (ESA) imala je sreće s orbiterima. Poslan na Mars 2003. godine, Mars Express pruža nevjerojatne 2D i 3D slike planeta više od dva desetljeća. U listopadu 2023. napravio je 25000. krug oko planeta.
Lansiranje rovera Rosalind Franklin vrlo je važno NASA-inim znanstvenicima i inženjerima. Uostalom, prethodni modul za slijetanje Beagle, koji je pratio Mars Express, i aparat Schiaparelli, koji je bio na putu iz TGO-a, srušili su se na površinu planeta. Uspjeh Rosalind Franklin vjerojatno će izbrisati sve prethodne neuspjehe iz sjećanja.
U početku je rover Rosalind Franklin, koji je nekad bio zajednički razvoj ESA-e i Roscosmosa, trebao biti lansiran već 2020. godine, no četiri mjeseca prije tog datuma lansiranje je odgođeno za 2022. godinu. I kada se približavao sljedeći prijelazni rok za lansiranje, izbio je rat u Ukrajini.
2022. - ESA raskida ugovor s "Roscosmosom"
Nekoliko desetaka sati nakon početka rata, u veljači 2022., ESA je odlučila prekinuti suradnju s Roscosmosom. U srpnju 2022. službeno je najavljen raskid ugovora, što je onemogućilo lansiranje misije u bliskoj budućnosti.
Ova se odluka – logistički i znanstveno – pokazala vrlo bolnom za projekt rovera Rosalind Franklin, koji se razvijao 12 godina. Danas se postavlja pitanje jesu li tijela odlučivanja ispravno postupala. Postoje sumnje, na temelju procurjele korespondencije unutar ESA-e u kritičnom trenutku, da je rat bio samo katalizator, a ne glavni razlog prekida suradnje s Roscosmosom.
NASA pak nije prekinula suradnju s ruskom agencijom na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Međutim, treba podsjetiti da su uređaji za spajanje već lansirani - "Sojuz" i "Progres" su letjeli i lete, a značajan dio stanice čine ruski moduli.
Rover Rosalind Franklin još nije stigao na kozmodrom Baikonur u veljači 2022., a nije započelo ni konačno sklapanje lansirne rampe, iako se to stvarno trebalo dogoditi. Možda bi tada sudbina europskog rovera bila potpuno drugačija. Drugo je pitanje kakva bi bila njegova sudbina.
Zanimljivo je da je ESA izgradila ne samo rover Rosalind Franklin, već i njegovu repliku Amalia kako bi testirala platformu. NASA-ini roveri također često imaju slične strukture blizanaca.
Također zanimljivo: Misterije kozmosa na koje još uvijek ne znamo odgovore
Što je ESA izgubila zbog ruskog napada na Ukrajinu?
“Roskosmos” je za program morao osigurati raketu Proton, kao i modul za slijetanje Kozačok – kao stacionarnu platformu za istraživanje atmosfere. ESA-in rover sposoban je samostalno djelovati na površini Marsa, ali bez lendera ne bi mogao započeti s istraživanjem planeta. Ova odluka bila je bolna i za poljski ogranak SENER-a koji je pripremio element koji bi trebao osigurati punjenje baterija rovera nakon slijetanja, a zatim se odvoji od rovera kada sam počne istraživati površinu. Ovo je komponenta koja mora raditi i s ESA hardverom i s onom koja se koristi u lenderu.
Pronaći zamjensku raketu nije lako, ali je moguće. No, lander se mora graditi od nule, a to zahtijeva najmanje 3-4 godine intenzivnog rada. Tako je gotov rover Rosalind Franklin stavljen u skladište u očekivanju vijesti, a rad na samom projektu je obustavljen.
Kao rezultat toga, ESA je morala ne samo otkazati lansiranje rovera, koje je bilo planirano za jesen 2022., već i pregledati svoje mogućnosti. NASA, koja je izvorno bila uključena u misiju ExoMars, povukla se 2012., ali bi sada mogla ponovno uskočiti kako bi pomogla misiji da napreduje. Američka agencija zatražila je 30 milijuna dolara za potporu misiji u fiskalnoj 2024. godini, ali agencije još kalkuliraju dugoročne troškove.
Pročitajte također: Promatranje Crvenog planeta: Povijest marsovskih iluzija
2024. - ESA nastavlja rad na projektu rovera ExoMars
Misija rovera Rosalind Franklin ima određeno područje slijetanja od 2018. Ova ravnica je Oxia Planum, ostatak vlažnog razdoblja u povijesti Marsa, bogata mineralima gline.
Najtočnija geološka karta Crvenog planeta pomaže u planiranju misije. Nastao je tijekom protekle četiri godine na temelju podataka ESA-inog TGO rovera i NASA-ine višenamjenske automatske međuplanetarne postaje Mars Reconnaissance Orbiter.
Sada kada ESA točno zna kamo vodi projekt rovera Rosalind Franklin, potreban je još jedan poticaj - prikupljanje sredstava za tvrtku koja će raditi ono što je nekoć bio posao Rusa. Dana 9. travnja 2024. Europska svemirska agencija (ESA) objavila je da je odlučila izdvojiti 500 milijuna eura za dovršetak projekta rovera. Zadatak pripreme modula za slijetanje izvršit će tim predvođen europskim konzorcijem Thales Alenia Space. Također će biti izgrađen lender koji će Rosalind Franklin dostaviti na površinu Marsa.
ESA se nada da će NASA osigurati komponente motora koje će pomoći lenderu da dosegne površinu Marsa, a NASA je rekla da je voljna pomoći.
"Najveći izazov je osigurati da možemo dobiti i integrirati elemente koji dolaze izі SAD, u lender dovoljno brzo da može pravilno testirati cijelu letjelicu. Postoje nove komponente s kojima moramo naučiti raditi i potrebno je vrijeme da ih ovladamo i osiguramo da softver, avionika i elementi rade ispravno.”, - kažu iz ESA-e.
U očekivanju odobrenja financiranja, NASA će osigurati usluge lansiranja i radioizotopne grijače potrebne za održavanje topline letjelice tijekom hladnih marsovskih noći. U međuvremenu, injekcija od 500 milijuna eura (540 milijuna dolara) od ESA-inog upravnog Vijeća ministara omogućit će da se projekt nastavi sljedeće tri godine.
Međutim, postoji rizik da kašnjenja mogu biti skupa u drugom smislu: najbolji primjer je misija Galileo na Jupiter, koju je NASA morala odgoditi za tri godine. Kao rezultat dugotrajnog skladištenja, glavna antena svemirske letjelice odbila se potpuno otvoriti nakon lansiranja, ograničavajući količinu podataka koje je mogla poslati kući. Kreativni pristup znanstvenika spasio je misiju. Vrijeme će pokazati hoće li odgode ExoMarsa utjecati na misiju rovera.
No, u ESA-i se nadaju da će američka svemirska agencija ipak osigurati projektu posebne plutonijeve grijače, potrebne za let s motorima koji podržavaju aerodinamičko kočenje, te će također osigurati lansiranje rakete (odluka još nije donesena) s aparat sa Floride. Početak misije ovoga je puta zakazan za četvrti kvartal 2028. godine. Prozor za lansiranje omogućit će dvogodišnje putovanje na Mars sa slijetanjem 2030. godine. Slijetanje na Crveni planet nešto je što zabrinjava mnoge promatrače programa ExoMars, jer je ESA već dvaput pokušala, oba puta bezuspješno.
Pročitajte također: Tko su biohakeri i zašto se dobrovoljno čipiraju?
Zašto je ESA-in rover još uvijek vrlo važan projekt
Svaka misija na Mars još uvijek je prva te vrste. Kada rover Rosalind Franklin započne svoje putovanje, bit će dio ESA-inog projekta starog više od dva desetljeća. Stoga se ovaj projekt može činiti zastarjelim, ali treba imati na umu da se proboji u tehnologijama istraživanja Sunčevog sustava ne događaju često.
Problem za rovere je neprijateljska površina Marsa, uključujući sitno tlo u koje kotači tonu i teško im se okreće. Tako je, primjerice, NASA-in rover Spirit (radio od 2004. do 2011.) završio svoj rad na Marsu nakon što je upao u pješčanu zamku. Nije se mogao izvući iz njega i zapeo je u položaju koji mu je onemogućavao punjenje baterije. ESA mora razmotriti takvu mogućnost, zbog čega je rover Rosalind Franklin opremljen dvostrukim pogonskim sustavom. Standardno se kotrlja na šest kotača, ali oni mogu služiti i kao noge. Rover koji će hodati po površini Marsa mora pronaći izlaz iz mnogih teških situacija.
Rosalind Franklin, najteži od rovera na solarni pogon, manji je od NASA-inih većih rovera Curiosity i Perseverance. Iako su i Drill i Perseverance prikupili uzorke čak i za buduće generacije istraživača, sposobni su bušiti samo do dubine od 10 cm.
U međuvremenu, samo dostizanje dubine od dva metra omogućit će istraživanje slojeva tla, gdje kozmičko zračenje nije toliko razorno kao na površini Marsa. ESA-in rover moći će bušiti do takve dubine. Time se stvara prilika da se učini ono što čak ni slavna misija InSight nije uspjela. I zato misija RosalindFranklin ostaje posebna, iako je već veteranka čekanja da odleti na Mars.
Ali sama činjenica da Europska svemirska agencija radi na vraćanju misije rovera Rosalind Franklin na pravi put nakon niza problema govori da ništa ne može spriječiti čovječanstvo u istraživanju Marsa. Mars koji mami, koji fascinira. Stoga se veselimo pokretanju ESA-ine ambiciozne misije Rosalind Franklin.
Također zanimljivo: