NASA-in svemirski teleskop James Webb bliži se kraju prve faze višemjesečnog procesa prilagodbe svog primarnog zrcala i bliske infracrvene kamere (NIRCam). Uređaj je na Zemlju poslao prve probne fotografije.
Prva fotografija svemira poslana natrag daleko je od zapanjujuće: 18 mutnih bijelih točaka na crnoj pozadini, koje prikazuju isti objekt: HD 84406, svijetlu izoliranu zvijezdu u zviježđu Velikog medvjeda. Ali zapravo, ovo je važan događaj. 18 točaka snimljeno je s 18 odvojenih segmenata primarnog zrcala, a ova je slika sada osnova za poravnavanje i fokusiranje ovih šesterokutnih dijelova. Svjetlost koja se odbija od segmenata pogađa Webbovo sekundarno zrcalo, okrugli objekt smješten na krajevima dugih šipki, a zatim u Near Infrared Camera (NIRCam), Webbov primarni uređaj za snimanje.
"Cijeli Webb tim oduševljen je kako dobro napreduju prvi koraci u dobivanju slika i usklađivanju teleskopa", rekla je u izjavi Marcia Riecke, glavna istraživačica instrumenta NIRCam i regentska profesorica astronomije na Sveučilištu Arizona. Osim fotografije zvijezde HD 84406, stručnjaci NASA-ine svemirske agencije podijelili su i selfie fotografiju zrcala samog teleskopa James Webb.
Za razumijevanje, sama zvijezda HD 84406 nema znanstvenog interesa za teleskop. Odabrana je kao objekt za kalibraciju instrumenata svemirske zvjezdarnice zbog svoje velike luminoznosti, kao i nepostojanja drugih zvijezda slične razine luminoziteta u blizini, koje bi mogle ometati kalibraciju zrcala teleskopa. To jest, svaka označena svijetla točka na slici ispod je HD 84406, snimljena iz različitih kutova jednim ili drugim segmentom glavnog zrcala teleskopa.
Tijekom snimanja teleskop je 156 puta promijenio orijentaciju u svemiru i na kraju je uz pomoć NIRCama dobio 1560 slika objekta. Količina prikupljenih i neobrađenih podataka iznosila je 54 GB, stoji na blogu NASA-e. Cijeli proces snimanja trajao je gotovo 25 sati. Razlučivost kombinirane slike mozaika zvijezde HD 84406 je veća od 2 milijarde piksela. Područje pretrage bilo je približno jednako jednom području punog Mjeseca, napominje američka svemirska agencija.
Opservatorij vrijedan 10 milijardi dolara lansiran je iz Francuske Gvajane 25. prosinca i sada se nalazi u orbiti koja se podudara s orbitom Zemlje oko Sunca, oko 1,5 milijuna km od našeg planeta, u području svemira koje se naziva druga Lagrangeova točka.
Do ljeta će Webb započeti svoju znanstvenu misiju, koja uključuje korištenje instrumenata visoke razlučivosti za gledanje unatrag 13,5 milijardi godina, na prvu generaciju galaksija koje su nastale nakon Velikog praska. Njegova misija također uključuje proučavanje dalekih planeta, poznatih kao egzoplanete, kako bi se utvrdilo njihovo podrijetlo, razvoj i nastanjivost.
Pročitajte također:
- NASA-in svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje svemirsko odredište
- NASA-in Perseverance upravo je oborio veliki marsovski rekord