Nova analiza poznatih egzoplaneta otkrila je da bi zemaljski uvjeti na potencijalno nastanjivim planetima mogli biti puno rjeđi nego što se dosad mislilo. Rad se fokusira na uvjete potrebne za razvoj fotosinteze na planetu temeljene na kisiku, što će omogućiti stvaranje složenih biosfera tipa kakvi postoje na Zemlji.
Broj potvrđenih planeta u našoj galaksiji Mliječni put sada je u tisućama. Međutim, planeti slični Zemlji koji se nalaze u nastanjivoj zoni – području oko zvijezde gdje je temperatura taman odgovarajuća za postojanje tekuće vode na površini – puno su rjeđi.
Trenutačno je poznato samo nekoliko takvih stjenovitih i potencijalno nastanjivih egzoplaneta. Međutim, nova studija pokazuje da nitko od njih nema teoretske uvjete za podržavanje Zemljine biosfere putem "kisične" fotosinteze, mehanizma koji biljke na Zemlji koriste za pretvaranje svjetlosti i ugljičnog dioksida u kisik i hranjive tvari.
Samo jedan od ovih planeta približava se primanju zvjezdanog zračenja potrebnog za održavanje biosfere: Kepler-442b, stjenoviti planet otprilike dvostruko veće mase od Zemlje koji kruži oko umjereno vruće zvijezde udaljene oko 1200 svjetlosnih godina.
Također zanimljivo:
- U Kini će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati pod zemlju
- NASA-in balon detektirao je potres u Kaliforniji. Sljedeća stanica - Venera?
Studija je detaljno proučavala koliko energije planet prima od svoje zvijezde domaćina i hoće li živi organizmi moći učinkovito proizvoditi hranjive tvari i molekularni kisik, oba bitna elementa za složen život kakav poznajemo, kroz normalnu fotosintezu kisikom.
Brojanjem količine fotosintetski aktivnog zračenja (PAR) koju planet prima od svoje zvijezde, tim je otkrio da zvijezde s temperaturama otprilike upola nižima od našeg Sunca ne mogu podržavati Zemljinu biosferu jer ne daju dovoljno energije u pravom rasponu valnih duljina. Fotosinteza kisikom još uvijek je moguća, ali takvi planeti ne mogu podupirati bogatu biosferu.
Planeti oko još hladnijih zvijezda, poznatih kao crveni patuljci, koji tinjaju na otprilike jednoj trećini temperature našeg Sunca, ne mogu primiti dovoljno energije čak ni da aktiviraju fotosintezu. Zvijezde toplije od našeg Sunca mnogo su svjetlije i emitiraju deset puta više zračenja u rasponu potrebnom za učinkovitu fotosintezu od crvenih patuljaka, ali općenito ne žive dovoljno dugo da bi se razvio složen život.
Buduće misije kao što su Svemirski teleskop James Webb (JWST), koji bi trebao biti lansiran kasnije ove godine, bit će dovoljno osjetljiv da pogleda daleke svjetove oko drugih zvijezda i baci novo svjetlo na ono što je stvarno potrebno za održavanje života kakvog poznajemo.
Pročitajte također:
- Znanstvenici su izračunali "puls" Zemlje: on iznosi 27,5 milijuna godina
- Znanstvenici su uzgojili mikrobe na pravim komadima stijene s Marsa