Geolozi sa Sveučilišta British Columbia, predvođeni Brendanom Dyckom, iskoristili su svoju stručnost u formiranju planeta kako bi znanstvenicima pomogli identificirati egzoplanete na kojima bi mogao postojati život. Astronomi identificirali više od 4 egzoplaneta, ostali čekaju potvrdu. Neki od tih planeta kruže oko zvijezda u zoni koja se smatra nastanjivom i pogodnom za život.
Dyck kaže da je otkrivanje bilo kojeg egzoplaneta uzbudljiv pothvat, ali glavna stvar koju znanstvenici žele znati kada otkrivaju novi egzoplanet je postoje li među njima manji planeti tipa Zemlje sa željeznom jezgrom. Ti su planeti obično unutar nastanjive zone zvijezde oko koje kruže, na odgovarajućoj udaljenosti da na svojoj površini zadrže tekuću vodu.
Također zanimljivo: Otkriće na Mjesecu: Površinska voda na suncem obasjanim dijelovima
Dok je takva potraga za planetom dobar način za sortiranje tisuća planeta kandidata, jednostavno kruženje u ovoj zoni nije dovoljno da jamči nastanjivost. Znanstvenici smatraju Mars, koji kruži u nastanjivoj zoni Sunca, ali je sva voda na njemu odavno presušila. Dyck kaže da bi geološke informacije o ovom stjenovitom planetu mogle igrati ulogu u sužavanju područja pretrage.
Rezultati studije pokazuju da ako znanstvenici znaju količinu željeza prisutnog u omotaču planeta, mogu predvidjeti koliko će kora biti debela i može li biti prisutna tekuća voda i atmosfera. Ovo je točniji način identificiranja novih planeta sličnih Zemlji od oslanjanja isključivo na njihov položaj u nastanjivoj zoni.
Geolozi kažu da planeti s velikim jezgrama tvore tanju koru, dok planeti s manjim jezgrama tvore deblju koru bogatu željezom, poput onih na Marsu. Debljina Zemljine kore će odrediti podržava li ona tektoniku ploča i koliko vode i atmosfere može imati. Voda i debljina atmosfere ključ su života kakvog poznajemo.
Pročitajte također:
- 10 geoloških otkrića koja su nas šokirala 2020
- Geolozi modeliraju uvjete tla na Marsu kako bi u budućnosti zasadili Mars