Kanadski istraživači iznijeli su hipotezu prema kojoj je prije nekoliko milijardi godina Mars bio prekriven ledenim štitom. To je u suprotnosti s prevladavajućom teorijom da je Crveni planet u davna vremena imao vlažnu klimu. Prema novoj verziji, većina Marsovih dolina nisu suha riječna korita, već tragovi kanala otopljene vode ispod ledenjaka. Led je štitio vodu od štetnog sunčevog zračenja, jer su uvjeti koji su postojali na ranom Marsu bili sasvim pogodni za život, smatraju stručnjaci.
Istraživači sa Sveučilišta British Columbia i Sveučilišta Western Ontario (Kanada) iznijeli su hipotezu da su brojne marsovske doline nastale kao rezultat otapanja vode ispod drevnih ledenjaka. To je objavljeno u časopisu Nature Geoscience.
Prema trenutno dominantnoj hipotezi, rani Mars je bio topao i mokar. Rijeke su tekle, slijevale su se u mora i oceane, a isparena voda padala je na površinu u obliku oborina. Prema novoj verziji kanadskog tima znanstvenika, sve je bilo potpuno pogrešno: u davna vremena Crveni planet bio je prekriven ledom, a eroziju tla u većini slučajeva uzrokovala je otopljena voda koja se formirala ispod ledenjaka.
Kao dokaz svoje hipoteze, znanstvenici pokazuju nevjerojatnu sličnost slika većine Marsovih dolina i odvodnih kanala otopljene vode ispod ledenjaka nenaseljenog otoka Devon u kanadskom arktičkom arhipelagu.
Prema istraživačima, krajolik otoka Devon je najbliži zemaljski analog ranom Marsu - to je hladna, suha i jako istrošena polarna pustinja. Nakon usporedbe subglacijalnih kanala Devona i većine marsovskih dolina, znanstvenici su došli do zaključka da se potonji ne bi trebali smatrati kanalima presušenih rijeka, već tragovima utjecaja otopljene vode na tlo Crvenog planeta. Općenito, istraživači su analizirali više od 10 Marsovih dolina, otkrivajući prirodu erozije tla.
"Kao što smo uspjeli utvrditi, samo mali dio dolinskih mreža ima uzorak tipičan za eroziju uzrokovanu površinskom vodom, što je jasno u suprotnosti s konvencionalnim gledištem. Korištenje geomorfologije u proučavanju površine Marsa za temeljitu i pouzdanu rekonstrukciju prirode i značajki evolucije planeta je, iskreno, revolucionaran pristup", kaže autor studije, predavač na Katedri znanosti o Zemlji, oceanu i atmosferi na Sveučilištu British Columbia, Mark Jellinek.
Prema teoriji kanadskih istraživača, marsovske rijeke ne bi mogle teći površinom planeta. Doline, čija je starost oko 3,8 milijardi godina, nastale su u vrijeme kada je intenzitet Sunca bio puno manji, a sam Mars je puno dalje od zvijezde nego Zemlja. Dakle, Crveni planet je bio prekriven ledenjacima.
Klimatski uvjeti koji su postojali na ranom Marsu bili su prilično pogodni za održavanje života, smatraju istraživači.
Površinski sloj leda štitio je vodu ispod sebe od sunčevog zračenja u nedostatku magnetskog polja, koje je na ovom planetu nestalo prije nekoliko milijardi godina.
Znanstvenici planiraju upotrijebiti analitičke alate razvijene za proučavanje Marsa za proučavanje rane povijesti Zemlje.
Pročitajte također: