Sunčeve baklje mogle su biti katalizator života na Zemlji. Nova studija opovrgava prethodne studije koje su tvrdile da je munja izvor energije za stvaranje prebiotičkih molekula.
Davno prije rođenja života, Zemlja je bila kamena lopta. Nakon niza kiša meteora, vulkanskih erupcija i drugih nadnaravnih događaja, pojavili su se najraniji oblici života koje danas poznajemo kao mikroskopske organizme. Povijesni dokazi i fosili koji su ostavili trag na stijenama i drugim formacijama govore nam da je život započeo prije najmanje 3,5 milijarde godina. Međutim, ekološki uvjeti koji su doveli do kompliciranja kemijskog sastava Zemlje nisu dovoljno proučeni.
Nova studija objavljena u recenziranom časopisu Life sugerira da su prvi građevni blokovi života možda nastali kao rezultat aktivnih erupcija mladog Sunca. Međunarodni tim istraživača otkrio je da su čestice visoke energije koje emitiraju superbaklje na Suncu pomogle u stvaranju organskih molekula - aminokiselina i karboksilnih kiselina, osnovnih građevnih blokova proteina i organskog života - u Zemljinoj atmosferi.
Rana istraživanja, od 1800-ih do kasnog 20. stoljeća, usredotočila su se na munje kao izvor složenih kemikalija koje su dovele do prebiotičkih molekula. Ali ova studija je pokazala da su energetske čestice sa Sunca učinkovitiji izvor energije od munje.
"Ovo je bilo veliko otkriće", rekao je Volodymyr Hayrapetyan, zvjezdani astrofizičar u NASA-inom Goddard Space Flight Centru i koautor rada. "Ove složene organske molekule mogu se sintetizirati iz osnovnih komponenti Zemljine rane atmosfere."
Godine 2016. Hayrapetyan je bio koautor druge studije koja je pokazala da je tijekom hadejske faze, odnosno razdoblja ranog formiranja Zemlje, Sunce bilo oko 30% tamnije. Ali intenzitet solarnih superbaklji bio je puno veći. Superbaklje su snažne erupcije koje danas vidimo samo jednom svakih 100 godina, ali kada se Zemlja tek formirala, događale bi se jednom svakih 3-10 dana. Studija iz 2016. pokazala je da se superbaklje na Suncu redovito sudaraju sa Zemljinom atmosferom, izazivajući kemijske reakcije.
Hayrapetyan i tim međunarodnih znanstvenika stvorili su mješavinu plinova—odnosno ugljični dioksid, molekularni dušik, vodu i različite količine metana—koja odgovara Zemljinoj ranoj atmosferi. Kako bi odgovorili na pitanje: "Što je to bilo - munja ili sunčeva baklja?", napravili su dvije simulacije. Prvo su ispalili plinske smjese s protonima koje su oponašale solarne čestice. U drugoj simulaciji, bombardirali su plinske smjese iskrama koje su simulirale munju.
Otkrili su da plinske smjese ispaljene s protonima koji sadrže 0,5% metana proizvode veće količine aminokiselina u usporedbi s iskričastim pražnjenjem, za koje je potrebna najmanje 15% koncentracija metana prije nego što se mogu pronaći bilo kakve aminokiseline.
Znanstvenici su došli do zaključka da je mlado Sunce moglo odigrati značajnu ulogu u nastanku preteča života.
Pročitajte također:
- Znanstvenici su se približili rješavanju jedne od čudnih karakteristika Sunca
- NASA: Supernove predstavljaju prijetnju životu na Zemlji