Istraživači iz Japana otkrili su neobičan oblak prašine koji izgleda kao punoglavac s velikom glavom i dugim repom, a nalazi se u blizini središta Mliječne staze u zviježđu Strijelca, oko 27 svjetlosnih godina od Zemlje.
Ovo područje Mliječne staze, poznato kao Središnja molekularna zona, izuzetno je gusto, s oblacima zvjezdane prašine koji se nakupljaju oko središnje supermasivne crne rupe naše galaksije, poznate kao Strijelac A*. Ali čak i u tim uvjetima, prilično čudan oblik i kretanje oblaka odmah su zapeli za oči istraživačima.
Koristeći promatranja putem teleskopa James Clerk Maxwell na Havajima, kao i 45-metarskog radio teleskopa Nobeyama u Naganu u Japanu, tim je utvrdio da je oblak rastegnut u svoj neobičan oblik snažnom gravitacijom obližnjeg objekta. Ali istraživanje nije otkrilo ništa dovoljno snažno. A ta upadljiva odsutnost nečega dala je ključ za razotkrivanje identiteta nevidljivog objekta.
"Prostorna kompaktnost punoglavca i odsutnost svijetlih analoga na drugim valnim duljinama ukazuje da bi objekt mogao biti crna rupa srednje mase", - pišu znanstvenici u studiji.
Crne rupe su toliko masivne da ništa, čak ni svjetlost, ne može izbjeći njihovu gravitacijsku silu, pa ih astronomi ne mogu izravno vidjeti. Međutim, istraživači ih mogu identificirati na temelju toga kako ta svemirska čudovišta iskrivljuju prostor i predmete oko sebe.
Većina do sada otkrivenih crnih rupa spada u dvije kategorije: crne rupe zvjezdane mase, koje mogu težiti i do 100 solarnih masa i nastaju kada se masivne zvijezde uruše pod vlastitom težinom; i supermasivne crne rupe, koje su u središtima gotovo svih velikih galaksija i mogu biti milijune ili milijarde puta masivnije od Sunca. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni kako su supermasivne crne rupe nastale u svemiru.
Između ove dvije kategorije nalazi se nedostižna treća vrsta: crne rupe srednje mase. Ovi objekti, koji mogu težiti između 100 i 100 solarnih masa, smatraju se "karikom koja nedostaje" u teoriji crnih rupa jer njihova prosječna veličina može predstavljati ključnu fazu rasta između manjih crnih rupa i supermasivnih.
Kada su autori studije izračunali masu potrebnu da punoglavac poprimi poseban oblik, otkrili su da je najvjerojatniji krivac crna rupa s masom od oko 100 solarnih masa.
Takvo otkriće zahtijeva više istraživanja kako bi se potvrdila teorija znanstvenika i istovremeno otvara obećavajući smjer za proučavanje jedne od najmoćnijih karika koje nedostaju u svemiru.
Pročitajte također: